- Zagrebački EXAT 51 proglasio je 1951. da ne postoji granica između čiste i primenjene umetnosti.
- Nove tendencije, 1961–73, uvele su računar u galeriju: 189 kompjuterskih radova na Tendencijama 4.
- Svetlosni objekti Vladimira Bonačića radili su na Galoaovim poljima; jedan je 1970. stajao na beogradskom MSU.
Mnogo pre nego što je iko ukucao upit u generator slika, grupa umetnika i naučnika u Jugoslaviji tražila je od računara da napravi nešto vredno gledanja. Neki od odgovora i danas vise u muzejima.
Manifest protiv granice
Na sastanku primenjenih umetnika Hrvatske 7. decembra 1951. grupa arhitekata i slikara pod imenom EXAT 51, Eksperimentalni atelje, proglasila je da nema razlike između čiste i primenjene umetnosti. Cilj im je bila sinteza svih likovnih umetnosti, uz oslonac na ruski konstruktivizam, De Stijl i Bauhaus. Bio je to odlučan raskid sa socijalističkim realizmom. Njihova prva izložba, u Zagrebu u februaru 1953, kasnije je prikazana i u Beogradu.
Nove tendencije
Od 1961. do 1973. zagrebačka Galerija savremene umetnosti priredila je pet izložbi Novih tendencija, mreže od oko 250 umetnika, kritičara i grupa iz cele Evrope koji su se bavili percepcijom, svetlom i pokretom: onim što je nazvano vizuelnim istraživanjem. Pokret se 1968. okrenuo računaru. Tendencije 4, Kompjuteri i vizuelno istraživanje, prikazale su 189 kompjuterski generisanih radova 33 umetnika ili grupe iz 12 zemalja, a časopis Bit International imao je devet brojeva od 1968.
Svetlosni objekti Vladimira Bonačića
Najupečatljiviji su došli od jednog naučnika. Vladimir Bonačić, šef Laboratorije za kibernetiku Instituta Ruđer Bošković, gradio je „dinamičke objekte”: mreže svetla koje pokreće algebra Galoaovih polja. DIN. GF 100 iz 1969. ima 256 svetala u 16 boja i 65.535 obrazaca. GF.E 32-S u ritmu od dve sekunde treba oko 274 godine da se ponovi. Godine 1970, na Trijenalu jugoslovenske umetnosti, jedan njegov objekat stajao je na fasadi beogradskog Muzeja savremene umetnosti.
Zašto je to danas važno
Nijedna Bonačićeva javna instalacija nije sačuvana na svom mestu, ali su manji objekti u muzejskim zbirkama, a 2008. ZKM u Karlsrueu posvetio je celoj priči izložbu. Današnje rasprave o umetnosti koju prave mašine ovde su odigrane pre pola veka, sa više matematike i znatno manje saopštenja za javnost.
