Beograd je sagradio muzej za umetnost sopstvenog veka dok su tom veku ostale još četiri decenije. Onda je toj umetnosti dao kristal da u njemu živi.
Konkurs
Gradski savet za kulturu osnovao je Modernu galeriju 1958. Konkurs za njenu zgradu usledio je 1960, a pobedili su Ivan Antić i Ivanka Raspopović, koji su je smestili na novobeogradsku obalu, na vrh Ušća, sa pogledom preko Save na tvrđavu: najnovije ideje i najstarije kamenje odmeravaju se preko vode.
Beli volumeni, cik-cak svetlo
Zgrada je skup belih volumena koji se stepenasto spuštaju kroz park pod cik-cak nizom svetlarnika, kao da je neki mineral odlučio da izraste u obliku galerije. Unutra se 5.055 kvadratnih metara razvija na pet izložbenih nivoa povezanih rampama i međupodestima, pa iz jedne decenije u sledeću prelazite gotovo ne primećujući stepenice. Zgrada ima dobre manire da pusti umetnost da govori.
Dan otvaranja, dvaput
Otvorena je 20. oktobra 1965. i dobila novo ime koje joj pristaje: Muzej savremene umetnosti. Arhitekte je na dan otvaranja čekala Oktobarska nagrada Beograda za arhitekturu. Zgrada je proglašena kulturnim dobrom 1987, rekonstrukcija je počela 2008, a ponovo je otvorena 20. oktobra 2017, tačno pedeset dve godine posle prvog otvaranja, što govori ili o pažljivom planiranju ili o dobrom osećaju za pozorište.
Šta živi unutra
Muzej je otvoren sa oko 3.500 dela, a danas čuva oko 8.000, što naziva najreprezentativnijom zbirkom jugoslovenske umetnosti od 1900. do 1991: ceo vek jedne zemlje, od prvog manifesta do poslednje tačke. Oko njega, park skulptura okuplja među drvećem dela vodećih jugoslovenskih vajara 20. veka.
Kako ga videti
Dajte galerijama jedno nepožurivano popodne, a onda se spustite kroz park skulptura do reke. Tvrđava preko vode brani stari grad jednako rečito kao što muzej brani novi.
