Geograf čije su srpske reči za vrtače i pećine postale međunarodni jezik krasa.
Rođen u Loznici 1865, Jovan Cvijić doktorirao je u Beču 1893. radom Das Karstphänomen, a reči kao što su uvala, ponor i vrtača preko njegovog dela ušle su u udžbenike geologije širom sveta. Decenijama je terenski istraživao Balkan, dva puta bio rektor Beogradskog univerziteta i od 1921. predsednik Akademije. Godine 1905. sam je projektovao svoju kuću u Ulici Jelene Ćetković; danas je to njegov muzej, deo Muzeja grada Beograda.
Otvaranja, konkursi i novi profili, jednom nedeljno.