- Galaksija je bila BIGZ-ov naučnopopularni mesečnik, od marta 1972. do 2001.
- Krajem 1983. objavila je planove kućnog računara Voje Antonića.
- Oko 8.000 čitalaca naručilo je komplete, a Radio Beograd emitovao je programe za snimanje.
Početkom osamdesetih kućni računar bio je luksuz koji mnoge porodice u Jugoslaviji nisu mogle da uvezu. Zato je jedan beogradski časopis odštampao uputstvo i pustio čitaoce da ga sklope sami.
Časopis
Galaksija, naučnopopularni mesečnik izdavačke kuće BIGZ iz Beograda, prvi put se pojavila u martu 1972. i izlazila do 2001. Objašnjavala je svemir, atom i najnovije mašine generaciji čitalaca, a krajem 1983. napravila je sledeći korak.
Računar
Računar Galaksija projektovao je Voja Antonić, a predstavljen je u prvom broju izdanja Računari u vašoj kući, pripremljenom sa urednikom Dejanom Ristanovićem. Radio je na procesoru Zilog Z80A, imao nekoliko kilobajta memorije i sopstveni BASIC. Prema Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, oko 8.000 čitalaca popunilo je narudžbenice za komplet za samogradnju.
Softver u etru
Programima je trebao način da putuju, i Radio Beograd 202 ga je našao. Emisija Ventilator 202, koju je vodio Zoran Modli, emitovala je softver u etru da bi ga slušaoci snimili na kasetu: oko 150 programa za tri godine, za Galaksiju i druge kućne računare. Beograd je možda bio jedini grad u kom ste video-igru mogli da uhvatite na radiju.
Zašto pripada Umetnosti + nauci
Galaksija stoji na liniji koja vodi od zagrebačkih Novih tendencija do današnje AI umetnosti: ideji da mašina pripada svima i da je razumevanje kako radi deo stvaranja nečeg sa njom. Generacija beogradskih programera, dizajnera i muzičara počela je sa lemilicom i jednim časopisom.
