Arhitekta, vajar i pisac koji je spomenike pretvarao u predele od kamena i mita.
Rođen u Beogradu 1922, Bogdan Bogdanović studirao je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu, decenijama na njemu predavao i 1970. postao njegov dekan. Njegovi spomenici čitaju se koliko kao skulptura toliko i kao arhitektura: spomenik jevrejskim žrtvama fašizma na beogradskom Sefardskom groblju (1952), Slobodište u Kruševcu (otkriveno 1965) i Kameni cvet u Jasenovcu (1966), betonski cvet visok oko 24 metra koji je nazvao setnim lotosom. Vodio je i letnju Seosku školu za filozofiju arhitekture i mnogo pisao o gradu. Umro je u Beču 2010.
Otvaranja, konkursi i novi profili, jednom nedeljno.